ŽIVOTNA PRIČA: Nestao potomak Titovog najboljeg prijatelja!
Devetog juna 1943. godine, preminuo je Luks, Titov najbolji prijatelj. Ovaj njemački ovčar poznat je po herojstvo, spasivši život vrhovnom komandantu. Ovaj se pas pogrešno nazivao Reks. No, malo ko zna i zbog čega?
UDBA (Uprava državne bezbednosti SFRJ) je namjerno plasirala lažnu priču o najodanijem prijetelju revolucije, želeći tako zaštiti njegove potomke. Prvi direktni potomak Luksa, koji je dobio ime Reks, rodio se u Jajcu u jeku revolucije. Nakon smrti oca, brigu o Reksu je preuzela vrhovna komanda, a poslije rata UDBA. Potomci Luksa mogli su se samo pariti sa najpodobnijim čistokrvnim ženkama.
U vrijeme socijalističke izgradnje zemlje, potomci Luksa su mijenjali lokacije, najčešće na području Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Najduže su se zadržavali u vojnoj kasarni u Han Pijesku. Osamdesetih godina 20. stoljeća Reks VIII se smjestio u okolini Tuzle, nakon kratkog boravka u Istri.
Članovi SABNOR-a iz Tuzle su se starali za Reksa IX, X, XI, XII i XIII. Reks XIII se rodio u jesen 2014. godine u tuzlanskom naselju Crno Blato, kod domaćina koji baštini revolucionarnu i ljevičarsku ideju. Međutim, desilo se ono čega su se svi pribojavali. Genetski kod je izrazito naglašen, te čim bi pas osjetio da ljevičarska ideja slabi, našao bi načina da napusti stanište i vjernog domaćina. Tako je Rex XIII nestao u novembru prošle godine. Priča se da je pas prije četiri mjeseca viđen u Bjelava kod Srebrenika. Mještani ovog sela tvrde da se pas, za koga se sumnja da je Reks, nije puno zadržavao i da se dalje uputio prema zapadu.
Upućeniji tvrde da nestanak Reksa i samovoljni bijeg nije slučajan i desio se u trenutku kada sve više manjka iskrena ljevičarska ideja na području sjeveroistočne Bosne. Oni su uvjereni da je Reks živ i da se najvjerovatnije uputio prema Istri, gdje revolucionarna ideja jedino živi.
M.Z.